Interaktivna mapa oka

* Postavite kurzor miša iznad slike da bi ste videli opis delova oka.

Očni kapci

Kožni nabori koji zaštićuju oko na čijim se prednjim rubovima nalaze trepavice.

Očni kapci

Kožni nabori koji zaštićuju oko na čijim se prednjim rubovima nalaze trepavice.

Rožnjača (Cornea)

Prednji prozirni deo vanjske očne ovojnice, jače zavijena i zato i izbočenija od beonjače. Ona je prvi deo optičkog aparata oka. Njena jačina iznosi oko 43 dioptrije.

Beonjača (Sclera)

Neprozirni deo je vanjske očne ovojnice, čija je funkcija da zaštićuje oko, pruža protutežu očnom pritisku i služi kao hvatište za mišiće koji pokreću oko.

Beonjača (Sclera)

Neprozirni deo je vanjske očne ovojnice, čija je funkcija da zaštićuje oko, pruža protutežu očnom pritisku i služi kao hvatište za mišiće koji pokreću oko.

Očni mišići

Vanjski očni mišići pokreću očnu jabučicu u svim smerovima. Tako je omogućeno da slika predmeta uvek padne na mrežnicu bez pokretanja glave.

Oko pokreće šest vanjskih mišića očne jabučice i to dva kosa i četiri ravna.

Očni mišići

Vanjski očni mišići pokreću očnu jabučicu u svim smerovima. Tako je omogućeno da slika predmeta uvek padne na mrežnicu bez pokretanja glave.

Oko pokreće šest vanjskih mišića očne jabučice i to dva kosa i četiri ravna.

Vidni živac (Nervus opticus)

Funkcija vidnog živca je da omogući prenos električnih impulsa nastalih na mrežnici za dalju obradu u mozak, gde se stvara trodimenzonalna slika visoke rezolucije u koloru.

Šarenica (Iris)

Poput dijafragme šarenica reguliše količinu svetlosti koja ulazi u oko. U njenoj sredini se nalazi otvor, zenica (pupila).-

Šarenica (Iris)

Poput dijafragme šarenica reguliše količinu svetlosti koja ulazi u oko. U njenoj sredini se nalazi otvor, zenica (pupila).-

Prednja i stražnja očna komora (Camera oculi anterior et posterior)

Prednja očna sobica je prostor koji je sa prednje strane omeđen rožnicom a pozadi sa šarenicom i delom očnog sočiva.

Stražnja očna sobica je sa prednje strane omeđena šarenicom a sa stražnje staklastim telom.

Obe očne komore su ispunjene očnom vodicom. Ona sudeluje u prehrani rožnice i očnog sočiva i omogućuje održavanje očnog pritiska.

Očno sočivo (Lens crystallina)

Očno sočivo je bikonveksno sočivo promera 9mm i debljine od 3,7 do 4,4 mm, optičke jačine od 18 do 32 dioptrije u zavisnosti od stepena akomodacije.

Glavna funkcija očnog sočiva je da omogući pojavu jasne slike na mrežnici pri gledanju kako udaljenih tako i bliskih predmeta.

Cilijarno telo (Corpus ciliaris)

Nalazi se ispred nazubljene linije mrežnice. Izlučuje očnu vodicu a glavni joj je deo cilijarni mišić koji koji omogućuje akomodaciju očnog sočiva.

Cilijarno telo (Corpus ciliaris)

Nalazi se ispred nazubljene linije mrežnice. Izlučuje očnu vodicu a glavni joj je deo cilijarni mišić koji koji omogućuje akomodaciju očnog sočiva.

Spojnica (Tunica conjunctiva)

Tanka opna koja spaja očne kapke sa očnom jabučicom. Omogućuje lako pokretanje očne jabučice.

Spojnica (Tunica conjunctiva)

Tanka opna koja spaja očne kapke sa očnom jabučicom. Omogućuje lako pokretanje očne jabučice.

Sudovnjača (Chorioidea)

Nastavlja se na cilijarni mišić i ima u sebi obilje krvnih sudova za prehranu unutrašnjih delova oka, a uz to sudeluje u regulaciji očnog pritiska.

Mrežnjača (Retina)

Mrežnjača je funkcionalno najvažniji i najsloženije građeni deo oka koji prima svetlosne nadražaje.

Kao fotoreceptorni organ pretvara svetlosnu energiju fotohemijskim putem u električnu energiju.

Mrežnjača (Retina)

Mrežnjača je funkcionalno najvažniji i najsloženije građeni deo oka koji prima svetlosne nadražaje.

Kao fotoreceptorni organ pretvara svetlosnu energiju fotohemijskim putem u električnu energiju.

Žuta pega (Macula lutea)

Područije žute pege je mesto najjasnijeg vida. Građena je uglavnom od štapića i čunjića, glavnih receptora vida, pa je zbog toga to mesto najositljivije na svetlosne podražaje.

Staklasto telo (Corpus vitreum)

Staklasto telo je polutekuća prozirna masa. Ona propušta fokusirane svetlosne snopove do mrežnice, održava mrežnicu prilepljenu za žilnicu i održava napetom očnu jabučicu dajući joj loptasti oblik.

Slepa pega (Macula caeca retinae)

To je mesto gde vidni živac izlazi iz oka. U području slepe pege nema ni štapić a ni čunjuića koji su osetljivi na svetlosne podražaje, pa je zbog toga to područje slepo.